Sedam uzgajivača fajferice i voditelj LENA projekta bili su posjetitelji 10. Mangalica dana – nacionalne manifestacije uzgajivača mangulica u Mađarskoj. Tom prigodom, na središnjem trgu u Budimpešti imali su priliku vidjeti proizvode od mangalice (tako mađari nazivaju mangulicu), te spoznati organizaciju, proizvodnju, marketing i trženje koje provodi Mađarski nacionalni savez mangalica uzgajivača.
Kako je uzgoj i svi drugi poslovi uključujući preradu mesa i trženje vrlo slično s našom crnom slavonskom svinjom – fajfericom, došlo se do vrijednih spoznaja s obzirom na to da aktivnosti mađarskih uzgajivača mangulice traju duže i imaju razvidnije rezultate.
INFORMACIJE O MANGALICI
Mangulica je nastala kao rezultat križanja Szalontai i Bakonyi pasmina Velike mađarske ravnice i Srpske šumadijske svinje između 1780. i 1850. godine.
Od 1850. godine pa kroz slijedećih 100 godina predstavljala je najvažniji tip svinje za proizvodnju masti, što je iznova prepoznato i u današnje doba.
Mangulica raste i dolazi u zrelost polako, te je spremna za klanje dosta kasno (1 godina starosti), te nije iznimno plodna (6-7 prasaca po leglu).
Nakon obrade uzgojnih rezultata u 2009. godini, Udruženje uzgajivača registriralo je 6.191 krmaču. Tako je 1.740 čistokrvnih legla rezultiralo s 10.009 prasaca. Prosječna veličina legla bila je 5,8 prasaca, a povećana je na 6,1 uključivanjem križanaca u izračun. Broj živih prasaca nakon 21 dana starosti je 5,7, a njihov postotak uspješnog uzgoja do prestanka sisanja je 90,4%. Broj tovljenika po krmači je 9 godišnje, a u slučaju križanaca čak 12-13 godišnje.
Svinja postiže zrelost u ranim stadijima i dobiva masne naslage intenzivno nakon 40 kilograma žive vage.
Nekad su se brzina rasta i dnevni porast težine mangulice smatrali umjerenima, no danas su slabi u usporedbi s modernim pasminama (400-500 g po danu).
Iskorištenje hraniva kod mangulice je umjereno (4.5 kg/5.5 kg) no hranjenje ispašom je vrlo učinkovito.
Dodavanje zelenog otkosa jedinkama hranjenim ispašom poboljšava apetit krmiva i iskorištenje hraniva kod mangulice.
Glede potrebnih uvjeta za držanje i hranjenje, ova pasmina nije zahtjevna, no slabiji je uzgoj u većem stadu (manji životni prostor), te vrlo dobro iskorištava nusproizvode poljoprivredne i prehrambene proizvodnje.
Mangulica se može prodati za klanje pri 140-150 kg žive vage, što se može dostići sa 11-14 mjeseci starosti.
Poprilično je zahtjevna pasmina kod ishrane u početnim stadijima razvoja (5-35 kg žive vage), što može utjecati na pojavu kržljavosti ukoliko postoji manjak potrebnih hraniva, te odgađanje faze tovljenja.
INFORMACIJE O MAĐARSKOM NACIONALNOM SAVEZU MANGALICA UZGAJIVAČA, NJIHOVIM STAVOVIMA I POSTUPANJIMA
U slučaju tradicionalne i uglavnom manjkave ishrane svinje dosegnu težinu za klanje od 150 kg u dobi od 18 mjeseci.
U razdoblju tova (40-140 kg) nije ih potrebno obilno opskrbljivati proteinima, kao kod modernih svinja, zato što ih ne mogu iskoristiti. Tovljena svinja neće biti spremna u kraćem periodu i njeno iskorištenje nutrienata neće se poboljšati.
Nakon stadija praščića umjereniji sastav i omjer hraniva (nutrienata) predstavlja veću prednost, ne samo sa ekonomskog stajališta. Pod utjecajem „intenzivnog“ uzgoja, posebno uzgoja u zatvorenom prostoru i smanjeno kretanje, mangalice dobivaju masne naslage vrlo brzo i sa 100 kg žive vage izgledaju spremne za klanje. No, takve jedinke lako postižu 140-150 kg žive vage što se smatra optimalnom težinom.
Osiguravanjem odgovarajućeg krmiva sadržaj mononezasićenihmasnih kiselina (oleinska kiselina) može se značajno povećati. Također, to je vrlo značajno sa nutritivno-fiziološke točke gledišta iz razloga što se smanjuje udio zasićenih kiselina, koje su prvenstveno odgovorne za krvožilne bolesti.
Kad se svinja tovi iznad 150 kg, smanjit će se udio masti i kolesterola u mesu, te će se povećati kvaliteta šunke.
Mađari tvrde da uz iznimku iberico tipa, a mi Slavonci i uz iznimku fajferice, samo je od mangalica svinja moguće stvoriti iznimno kvalitetne i vrijedne suhomesnate proizvode (Serrano šunka). Slika prikazuje šunku Serrano mangulice koja je salamurena, te u sušenju i zrenju bila 3 godine.
U usporedbi mangalica daje duplo manje mesa, no duplo više masti nego moderne pasmine svinja.
Potrošači potvrđuju da meso i mast mangulice pružaju izniman užitak.
Mađari drže da farme sa više od 50 krmača mogu proizvesti industrijske količine (500-600 tovljenih svinja godišnje) i mogu udovoljiti zahtjevima današnjeg tržišta, a da minimalna veličina farme, gledano iz ekonomskog i uzgojnog stajališta, treba sadržavati 20 krmača i jednog nerasta i uzgoj njihovih potomaka po pravilima je najprikladniji za očuvanje genetske čistoće.
I oni vele da bi prije uspostavljanja velike proizvodnje mangulice svakako bilo dobro konzultirati se sa savezom uzgajivača i maksimalno iskoristiti dostupne informacije.