Prije 25 godina Ujedinjeni narodi odredili su 22. ožujka kao Svjetski dan voda – kada će se svake godine ukazivati na važnost pitke vode i održivog upravljanja vodnim resursima u čemu već tradicionalno sudjeluju i Hrvatske vode. Svjetski dan voda s tematikom otpadnih voda obilježen je nizom aktivnosti danas u Vukovaru.

U Dvorcu Eltz svečanim programom obilježen je Svjetski dan voda uz nazočnost visokih gostiju: izaslanika Predsjednice RH i župana Bože Galića, izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora i samoborskog zastupnika Tomislava Panenića, izaslanika predsjednika Vlade RH i ministra graditeljstva i prostornog uređenja Lovre Kuščevića, ministra zaštite okoliša i energetike dr.sc. Slavena Dobrovića, generalnog direktora Hrvatskih voda mr.sc. Zorana Đurokovića i brojnih drugih gostiju.

Župan Galić je pozdravljajući sve nazočne u ime Predsjednice RH i svoje osobno, naglasio važnost vodnog gospodarstva za ovaj kraj, za našu županiju. Istaknuo je korištenje i zaštitu voda,  štetno djelovanje voda od poplave, izgradnju višenamjenskog objekta radi obrane od poplave i korištenje akumulacije za navodnjavanje. Naveo je kako je najviše sredstava iz fondova EU povučeno upravo za projekte iz vodnoga gospodarstva u našoj županiji. Pohvalio je rad komunalnih poduzeća s područja Vukovarsko-srijemske županije kao i rad djelatnika Hrvatskih voda,  te je predložio osnivanje Ispostave Hrvatskih voda u Vukovaru.

Nakon prigodnih riječi visokih gostiju održana je prezentacija Glavnog vodnogospodarskog laboratorija Hrvatskih voda a potom i dodjela nagrada školama/učenicima koji su sudjelovali u edukativnom programu Hrvatskih voda. Klapa Hrvatske ratne mornarice „Sv.Juraj“ je svojim nastupom i pjesmama uveličala ovaj svečani program.

Nakon svečanog programa, obilježavanje Svjetskog dana voda nastavljeno je otvaranjem prve dionice rekonstrukcije obaloutvrde ukupne dužine dva kilometra. Vrijednost dionice od luke Vukovar do ušća rijeke Vuke iznosi gotovo 20 milijuna kuna.

„Ne zaboravljamo i potrebu čovjeka za sretnijim i ugodnijim životom, te smo u suradnji s gradom Vukovarom pripremili projekte uređenja obale i obalnog pojasa rijeke Vuke i Dunava za potrebe ugodnijeg življenja i sretnijeg odrastanja mladih naraštaja. Upravo je dovršena prva dionica u dužini od 960 metara od Luke Vukovar do skeletnog prilaza, i s uređenjem obalnog pojasa odnosno gradnje šetnice i biciklističke staze s odmorištima i potrebnom urbanom opremom dok se do kraja godine očekuje i ukupno dovršenje cijelog poteza“, istaknuo je generalni direktor Đuroković.

Rekonstrukcija obaloutvrde samo je jedan u nizu projekata koji se grade u Vukovaru. U skladu s ovogodišnjim motom brige o otpadnim vodama, u tijeku je i projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture na području grada Vukovara te općina Borovo, Bogdanovci i Trpinja vrijedan 50 milijuna eura.

Osim gradnje sustava javne vodoopskrbe, ovaj projekt obuhvaća i gradnju kanalizacijskih kolektora dugih stotinjak kilometara i desetak crpnih stanica. Projekt će omogućiti priključenje novih 8 400 stanovnika na javni sustav odvodnje i na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda najvišeg stupnja pročišćavanja.

Početak projekta na području Vukovarsko-srijemske županije financiran je sredstvima Operativnog programa zaštite okoliša, kojim je vodnom gospodarstvu dodijeljen iznos od gotovo 1,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava. Pritom je zbog dobre suradnje vodnokomunalnih poduzeća i Hrvatskih voda u protekloj godini povučeno više od milijarde kuna sredstava Europske unije.

„Iznimno mi je drago što Svjetski dan voda obilježavamo upravo u Vukovaru, Gradu heroju, u kojemu realiziramo dva značajna projekta iz vodnog sektora. Time doprinosimo očuvanju okoliša i povećanju kvalitete života građana te, istovremeno, omogućujemo razvoj gospodarstva i nova radna mjesta. U meni kao ministru uvijek ćete imati saveznika te ćemo i dalje nastaviti ulagati i realizirati projekte koji će doprinositi razvoju Vukovara“, rekao je ministar Dobrović.

Istaknuto je kako je Hrvatskoj za projekte javne vodoopskrbe i odvodnje na raspolaganju preko 7,5 milijardi kuna iz EU fondova do 2020. godine, a u visokoj fazi pripreme je 30-ak projekata koji će biti spremni za financiranje već ove godine.