Danas u Gradskom muzeju u Vukovaru Vlada Republike Hrvatske održala je svoju 4. sjednicu.

Predsjednik Vlade  Andrej Plenković na samom početku sjednice naglasio je kako Vukovar zbog svoje žrtve i simbola otpora i borbe za neovisnost zaslužuje posebnu brigu svih u državi. Predstavljeni su i prioriteti za gospodarski oporavak Vukovara i ovoga kraja Hrvatske, a i donesene su odluke kojima se u obnovu i razvoj grada u sljedećem razdoblju namjerava alocirati 60 milijuna kuna.

Naglašeno je kako današnja sjednica Vlade nema samo simboličnu vrijednost,  ona je konkretna, poštuje i vrednuje tešku prošlost Vukovara početkom 90-ih, ali je isto tako okrenuta prema budućnosti, obnovi, razvoju i novim radnim mjestima. U Vukovaru je sada tek 9.500 tisuća zaposlenih, osjetno manje u odnosu na prijeratnih 29.000.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, u svom već prepoznatljivom stilu,  ukazao je i na – kako je rekao – kadrovsku zapostavljenost grada kojem je na čelu. Naveo je da većina upravnih odjela, premda je grad upravno središte, nisu smješteni u Vukovaru.

Sjednici Vlade RH nazočio je i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić koji je demografsko stanje u VSŽ ocijenio katastrofalnim. I nije tu riječ tek o dojmu, već o konkretnim brojevima: prema popisu iz 1991. godine najistočnija hrvatska županija imala je 235.000 stanovnika, a prema popisu iz 2011. godine ima 180.000 stanovnika. Govorio je i o gospodarskoj situaciji, ali i projektima koji se provode u našoj županiji.

Uslijedila su potom i konkretna izvješća o tome što je dosad učinjeno za ovaj dio Hrvatske, ali i o budućim projektima značajnima za Vukovar i VSŽ.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izvijestio je tako o čak 106 konkretnih projekata, odnosno odluka o dodjeli sredstava.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, iznijela je izvješće te je istaknula kako projekti prekogranične suradnje – njih 11 koji se odnose na vukovarske – teški 1.700.000 eura, dok će 28 prekograničnih projekata u VSŽ donijeti 3.600.000 eura.

U nastavku sjednice jednoglasnom odlukom Vlade podržan je prijedlog odluke o osnivanju Povjerenstva za proglašenje Grada Vukovara mjestom posebnog pijeteta, a također jednoglasno izglasan je i prijedlog zaključka u vezi s obnovom vukovarskog vodotornja, simbola hrvatskoga zajedništva.

Nakon uvodnog izlaganja i izvješća predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministri su kratko izvijestili o tome što su njihova ministarstva dosad učinila u Gradu Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji, kao i o budućim projektima svojih resora za to područje. Pritom je predsjednik Vlade istaknuo kako je Vladina trajna zadaća da se s tim nastavi. ”Mislim da su brojke koje ste pokazali i u demografskom i u gospodarskom pogledu poticaj da pružimo ruku, i to će, siguran sam, ova hrvatska Vlada učiniti sa zadovoljstvom”, kazao je predsjednik Vlade Plenković.

Vlada je donijela i Odluku o sufinanciranju izgradnje komunalnog pristaništa „Marina“ u Vukovaru kojom se odobravaju financijska sredstva u iznosu od 8,75 mil. kuna s porezom na dodanu vrijednost. Izvedba radova na pristaništu planirana je tijekom 2017. godine kada se planira i provedba tehničkog pregleda i ishođenje uporabne dozvole. Procijenjena vrijednost ukupne investicije uređenja vezova, izgradnje komunalnih priključaka, pristupne ceste i uređenja lokacije iznosi 12 milijuna kuna s porezom na dodanu vrijednost.

Donesen je i Zaključak u vezi s izradom Programa obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara, za razdoblje od 2017. do 2021. godine. U svrhu provođenja ovog Zaključka nadležna tijela potpisala su nakon sjednice Vlade Sporazum o međusobnoj suradnji na izradi Programa obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara za razdoblje 2017.-2021 godine.

Kao posljednja od točaka na dnevnom redu sjednice Vlade posvećenih Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji donesen je Zaključak u vezi s obnovom vukovarskog vodotornja. Ministar financija Marić naglasio je da je obnova vukovarskog Vodotornja od općeg interesa za Republiku Hrvatsku i nadasve zalog za budućnost.  Procijenjeni troškovi obnove vukovarskog Vodotornja (koji uključuje objekt, okoliš i vanjski auditorij) iznose 31.000.000,00 kuna s porezom na dodanu vrijednost. Sredstva za obnovu dijelom su osigurana iz donacija. Razlika do ukupnog iznosa potrebnog za obnovu vukovarskog Vodotornja, a najviše do 18.500.000,00 kuna osigurat će se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.