Danas je u Novom Sadu održan treći sastanak Radne skupine projekta „DR SHARE“ („Disaster Reduction, Standardized Hazard Analysis and Risk Evaluation“) bilo govora o daljnjem pružanju potpore u kriznim situacijama izazvanim elementarnim nepogodama u pograničnim područjima.
Projekt ” DR SHARE” je sufinanciran sredstvima Europske komisije, a Vukovarsko-srijemska županija je nositelj projekta vrijednog 281.222 EUR. Partneri na projektu su s Hrvatske strane su Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast i Državna uprava za zaštitu i spašavanje, dok su partneri iz Srbije Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu AP Vojvodine i Fond „Evropski poslovi“ AP Vojvodine dok su partner iz Bosne i Hercegovine Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavske županije.
Projekt je započeo 1.1.2016. a trajat će 18 mjeseci. Kroz provedbu projekta naglasak se stavlja na smanjenje katastrofa, standardiziranje analiza opasnosti te procjene rizika putem IT aplikacije koja će evidentirati kritične resurse na području Vukovarsko-srijemske županije u Hrvatskoj, AP Vojvodine u Srbiji te Posavske županije u BiH.
Na sastanku je viši voditelj projekt Krunoslav Srpak iz Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o istaknuo kako je glavni zadatak ovog projekta izradit–i softver koji će biti na raspolaganju područjima obuhvaćenim ovim projektom, koji će u slučaju elementarne nepogode blagovremeno pružiti informaciju koje sve kritične resurse u kratkom vremenu treba mobilizirati i podići na nivo spremnosti da bi se njihovim angažmanom sanirale posljedice elementarne nepogode. Ispred nositelja projekta u radu sastanka sudjelovala je v.d. pročelnice Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove i voditeljica projekta DR SHARE Kristina Černok .
Tema sastanka bila je identifikacija podataka o kritičnim resursima kojima raspolažu sve tri države, a potrebno ih je ugraditi u bazu podataka koja predstavlja temelj za razvoj softverske aplikacije. Kako je rečeno na sastanku, brzina reakcije je ključna prilikom elementarnih nepogoda, a kada postoji ažurna umrežena baza i evidencija kritičnih resursa onda nadležne službe mogu brzo intervenirati i u što kraćem vremenu sanirati posljedice elementarnih nepogoda.