„ZAŠTITA DOJENJA – ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST“

Dojenje kao najprirodniji čin hranjenja djeteta, omogućuje ostvarivanje privrženosti koja pozitivno utječe na psihomotorni i kognitivni razvoj djeteta. Također, incidencija sindroma iznenadne dojenačke smrti, razvoja akutnih, kroničnih i upalnih bolesti te poremećaja prehrane znatno je niža kod dojene djece. Iz navedenih razloga, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje dojenje do druge godine života djeteta, tj. do navršenih šest mjeseci isključivo dojenje, a zatim dojenje uz odgovarajuću dohranu ovisno o dobi djeteta. Preporuke i postavljeni ciljevi SZO-a da do 2025. godine svako drugo dijete u prvih šest mjeseci bude isključio dojeno, temeljeni su na iznimnoj važnosti majčinog mlijeka za zdravlje majke i djeteta. U Republici Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tek svako peto dijete u dobi od tri do šest mjeseci isključivo se hrani majčinim mlijekom.

Različiti su aspekti promatranja i razumijevanja važnosti dojenja, poput zdravstvenog, ekološkog i ekonomskog, stoga su u promociju uključene različite stručne organizacije, udruge i timovi educiranih profesionalaca. Dostupnost informacija iznimno je važna u promociji dojenja, jednako kao i edukacija majki uz pružanje podrške i pomoći. Edukatori, odnosno zdravstveni profesionalci, stječu potrebne znanja i vještine kroz kongrese, stručne konferencije, sastanke i edukativne programe koje se organiziraju tijekom godine.

Osim SZO-a, vodeću ulogu u promicanju dojenja ima UNICEF. Navedene organizacije definirale su skup kriterija koji su 1991. godine predstavljeni kroz inicijativu „Rodilište – prijatelj djece“. Zadovoljavanje kriterija zahtjeva dodatne edukacije djelatnika i ulaganje u opremu, a stjecanje statusa „Rodilište – prijatelj djece“ svojevrstan je izazov. U Republici Hrvatskoj, sva rodilišta ispunila su kriterije što je jedan od zapaženih uspjeha na međunarodnoj razini. Deset koraka za uspješno dojenje osnova su inicijative kroz koju se majkama na samom početku dojenja pruža podrška, a ista se nastavlja i nakon hospitalizacije kroz rad patronažnih službi pri domovima zdravlja. Nacionalni plan razvoja zdravstva od 2021. do 2027. i Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja od 2021. do 2025. sadržavaju planove i aktivnosti potpore dojenju. Osnivanje savjetovališta i grupa za potporu dojenju, edukacija djelatnika i podrška majkama aktivnosti su koje donose pozitivne rezultate na području dojenja. Implementacija „Međunarodnog pravilnika o reklamiranju nadomjestaka za majčino mlijeko“ nužna je prema navedenim nacionalnim planovima jer preporuke i propisi pravilnika ima posebnu ulogu u zaštiti prava majki i djece.

Programi i inicijative SZO-a i UNICEF-a značajan su poticaj u promicanju dojenja. Tijekom 2009. godine predstavljene su smjernice Mogućnosti proširenja i integracije programa „Rodilište – prijatelj djece“ u kojima je naglašena uloga zajednice. Na nivou Republike Hrvatske kroz deset koraka se provodi program „Zajednica – prijatelj dojenju u Hrvatskoj“. Osnivanje koordinacijskih tijela za zaštitu i promicanje dojenja predviđeno je na nivou svake županije, no do sada ista su osnovana u Zagrebu i Splitu, te Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj, Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Primorsko-goranskoj, te našoj Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ciljevi programa temelje se na preporukama SZO-a, UNICEF-a  i Europske komisije o važnosti zaštite, promicanja i podrške dojenja. Naglašena je važnost osiguravanja mjesta za dojenje unutar javnih objekata te uključivanje medija, patronažne službe („Savjetovališta za djecu – prijatelj dojenja“) i ljekarni („Ljekarne – prijatelj dojenja“). Koraci programa usmjereni su na informiranje, podučavanje i edukaciju, poticanje i potporu prijateljskog odnosa zajednice i društva prema dojenju.

Razvojem pandemije bolesti COVID-19 pristup promociji dojenja promijenjen je, isto kao i postupak provedbe ocjene statusa rodilišta, što zahtjeva prilagođavanje novim modelima rada. Uvođenje tehnologije u proces rada rezultiralo je pokretanjem webinara, on-line razgovora i savjetovanja. Ocjena  rodilišta  provodi se vođenjem razgovora prema strukturiranim upitnicima (SZO, UNICEF) i uz poštivanje pravila privatnosti majki od strane ocjenjivačke komisije. Inovativne metode pokazale su se ohrabrujućim, kao i postignuti rezultati, što otvara niz mogućnosti i metoda koje olakšavaju suočavanje s novonastalim izazovima za vrijeme trajanja pandemije.

Tjedan dojenja obilježava se svake godine na međunarodnoj razini u prvom tjednu mjeseca listopada. Ministarstvo zdravstva u suradnji s partnerima 2021. godine priključuje se obilježavanju 31. Međunarodnog tjedna dojenja, koji je predstavljen uz poruku „Zaštita dojenja – zajednička odgovornost“.