Napokon će se ispraviti prethodna nepravedna podjela prostornih jedinica u Hrvatskoj na dvije statističke regije, koja je dovela do neravnomjernog regionalnog razvoja a financijski slabije županije bile su još više oštećene.
Župan Božo Galić, i kao predsjednik Hrvatske zajednice županija, na to je ukazivao još onda kada se 28.08.2012.godine preko noći donijela odluka kojom će se smanjiti priljev sredstava iz fondova EU a po prikazanom indeksu razvijenosti istočna Hrvatska je bila jača nego što je bilo realno stanje.
Predsjednik vlade Andrej Plenković sastao se 15. siječnja 2019. godine s predstavnicima Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i Udruge općina i predsjednicima nadležnih odbora Hrvatskog sabora. Tema sastanka bila je – prijedlog nove statističke klasifikacije prostornih jedinica u Hrvatskoj.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac prezentirala je devet mogućnih varijanti koje su izrađene na temelju ekonomskih i statističkih pokazatelja. Na kraju rasprave zaključeno je da konačnu odluku treba donijeti između varijante 1. i varijante 6. Obje varijante podrazumijevaju četiri regije u kojima je i Grad Zagreb kao izdvojena regija, a razlika je u tome što središnja Hrvatska u jednoj udružuje svoje snage sa sjevernom Hrvatskom, a u drugoj se priklanja istočnoj Hrvatskoj.
Ciljevi nove podjele na NUTS 2 regije su: omogućiti najveći mogući stupanj povoljnosti dodjele regionalnih potpora te formirati što homogenije regije u pogledu razvijenosti. Isto tako će nova podjela podrazumijevati ostvarivanje što povoljnijih uvjeta nacionalnog sufinanciranja projekata obzirom na pravila koje donosi prijedlog Uredbe o fondovima 2021. – 2021.
Na sastanku je izraženo zadovoljstvo transparentnom raspravom te uključivanjem u proces donošenja odluka. Ovakav pristup sigurno će doprinijeti povećanju kvalitete života u svim županijama te povećanom povlačenju sredstava iz fondova Europske unije.
Župan Galić je istaknuo kako će se novom klasifikacijom statističkih regija omogućiti da se ukloni nepravda koja posljednjih pet godina usporava povlačenje sredstava za projekte pet slavonskih županija, koje su imale veći indeks razvijenosti nego što je to zapravo bilo realno i stoga su ostvarivale manji postotak bespovratnih sredstava EU fondova.
