Prema analizi portala Župan.hr, koja je provođena na temelju podataka konsolidiranih proračuna za 2021. godinu o povučenim EU sredstvima, Vukovarsko-srijemska županija zauzela je prvo mjesto.

Naime, Vukovarsko-srijemska županija povukla je u 2021. godini najviše EU novca u odnosu na ukupno povučena sredstva svih županija, imala je i najveći rast povučenih sredstava u odnosu na 2020. godinu te je bila u top pet županija po povučenim sredstvima per capita. Po najvećem udjelu povučenih sredstava najbolje stoje i Varaždinska županija, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska  i Splitsko-dalmatinska županija. Po stanovniku, najviše su povukle Bjelovarsko-bilogorska županija, Virovitičko-podravska županija, Vukovarsko-srijemska, Varaždinska  i Međimurska županija. Nakon Vukovarsko-srijemske županije najveći rast povučenih sredstava u odnosu na 2020. godinu imale su Bjelovarsko-bilogorska županija, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska  i Koprivničko-križevačka županija.

Iz godine u godinu Hrvatska sve bolje koristi EU fondove pa su tako i županije u 2021. godini povukle 1,368 milijardi kuna, gotovo 93 milijuna više nego godinu ranije kad je ukupno povučeno 1,275 milijardi kuna. Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura. Do kraja 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,79 milijardi eura, odnosno 128,52% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 8,95 milijardi eura, odnosno 83,38% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 7,60 milijardi eura, odnosno 70,86% dodijeljenih sredstava. Nadoda li se iznosu od 10,73 milijarde eura još 864,23 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,19 milijardi eura.

U pet slavonskih županija ugovoreno je preko 20 milijardi kuna i provedeno je preko 30.000 projekata.  Primjerice, 378 milijuna kuna i 147 ulaganja u vrtiće, a iz Plana oporavka uložit će se dodatnih 244 milijuna kuna. U osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje u tih je pet županija uloženo 689 milijuna kuna. U sljedećem će razdoblju na tom području biti uloženo 200 milijuna eura za javne pozive za gospodarstvo, kroz ITU mehanizam u šest slavonskih gradova 164 milijuna eura te kroz program za potpomognuta područja u 124 JLS-a. Ukupno je kroz EU fondove u novom financijskom okviru na raspolaganju 9 milijardi eura, a tome treba pridodati i novac iz NPOO-a.

Povlačenje kohezijskih sredstava temelji se na četiri programa – program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura, Integrirani teritorijalni program (ITP), “težak” 1,57 milijardi eura, program Učinkoviti ljudski potencijali, vrijedan gotovo dvije milijarde eura te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.

Kako pokazuju podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2021. godinu (podaci za 2022. još nisu dostupni), najviše je te godine povukla Vukovarsko-srijemska županija – čak 7,33 posto ukupno povučenih sredstava. Slijede Varaždinska županija sa 7,30 posto, Bjelovarsko-bilogorska sa 7,03 posto, Osječko-baranjska sa 5,38 posto i Splitsko-dalmatinska županija sa 4,59 posto. Po stanovniku, najviše je povukla Bjelovarsko-bilogorska županija – 940,26 kuna, Virovitičko-podravska županija 785,29 kuna, Vukovarsko-srijemska 694,35 kuna, Varaždinska 623,12 kuna i Međimurska županija 565,36 kuna. Vukovarsko-srijemska županija imala je i najveći rast povučenih sredstava u odnosu na 2020. godinu, za 318,47 posto, Bjelovarsko-bilogorska je imala rast od 84,52 posto, Dubrovačko-neretvanska 65,79 posto, Splitsko-dalmatinska 51 posto i Koprivničko-križevačka županija 25,94 posto.

U 2021. godini Vukovarsko-srijemska županija povukla je 7,33 posto sredstava iz EU fondova, što ju je svrstalo na prvo mjesto, isto kao i rast povučenih sredstava u odnosu na 2020. godinu, za 318 posto. Po stanovniku je povukla 785,29 kuna.

Projekt Poboljšanje uvjeta za pružanje primarne zdravstvene zaštite u Vukovarsko-srijemskoj županiji  osvojio je 2021. godine prvo mjesto u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici na izboru za najbolji EU projekt čiji je jedan od organizatora i portal Župan.hr.

Nabavkom specijalizirane opreme i prilagođavanjem infrastrukture u  domovima zdravlja Vinkovci, Vukovar i Županja, poboljšana je kvalitete pružanja zdravstvenih usluga stanovnika Županije. Prilagođavanjem infrastrukture osobama s invaliditetom s područja županije, kojih ima oko 10,5%, olakšan je pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti te je nabavljena specijalizirana medicinska i dentalna oprema.

Od niza projekata u Županiji izdvaja se  Regionalni centar za digitalizaciju i razvoj i  Panonski centar za primjenu digitalnih tehnologija (Centar za pametnu poljoprivredu), Srijemska granična transverzala Ilok – Šarengrad – Bapska –Tovarnik – Nijemci – Lipovac- Strošinci – Gunja, Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području VSŽ, Transportno-logistički centar VSŽ, Auto Park Lipovac, Agrotehnološki centar VSŽ II. faza, Regionalna klaonica s rasjekaonicom mesa i hladnjačom, Unaprjeđenje infrastrukture i uvjeta OŽB Vinkovci, Razvoj turističke infrastrukture,  Centar za preradu GMO free soje…

Projekt izgradnje Transportno-logističkog centra VSŽ odnosi se na projekt izgradnje poduzetničke zone u kojoj će na 55 % površine biti smješten transportno – logistička djelatnost, a ostatak površine bit će ponuđen zainteresiranim privatnim poduzetnicima. TLC VSŽ bit će centar (hub) za područje šire regije u ovom dijelu Istočne Europe, u kojem će se odvijati sve aktivnosti koje se odnose na prijevoz, logistiku i distribuciju robe (za nacionalni i međunarodni tranzit), za najraznovrsnije subjekte/korisnike usluga na komercijalnoj osnovi. Također, u centru će se odvijati ostale gospodarske djelatnosti od interesa za korisnike, u skladu s potrebama korisnika i njegovom osnovnom namjenom.

Projektom izgradnje Regionalnog centra za digitalizaciju i razvoj (RCDR) stvorit će se  mjesto okupljanja relevantnih dionika iz javnog, privatno, znanstveno-istraživačkog i civilnog sektora koji će kroz svoje djelovanje pružati različite usluge na jednom mjestu te doprinijeti željenoj digitalnoj transformaciji na području Vukovarsko-srijemske županije, pa i šire.

Planirani Panonski centar za primjenu digitalnih tehnologija u poljoprivrednom, šumarskom, vodno-gospodarskom, komunalnom sektoru i sektoru očuvanja okoliša imat će naglasak na istraživanjima koja se odnose na implementaciju novih tehnologija u navedenim sektorima, s ciljem doprinosa razvoju same proizvodnje i povećanja konkurentnosti i održivosti poljoprivrednih proizvođača u budućem periodu.

Jedan od budućih projekata je i prvi Centar za preradu GMO free soje u Republici Hrvatskoj. Centar za preradu GMO free soje predstavlja industrijsko postrojenje koje će se sastojati od prihvatnog dijela soje i dijela s mogućnošću skladištenja ulazne sirovine za petnaestodnevne potrebe.

Gradit će se i Regionalna klaonica s rasjeckaonicom mesa i hladnjačom koji se zajednički  provodi s Virovitičko-podravskom županijom, Gradom Otokom i Općinom Čađavica. Plan je gradnja i opremanje dvije klaonice i pratećih pogona za preradu i skladištenje mesa na području Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske županije.

Agrotehnološki centar koji se gradi, osigurat će logističku infrastrukturu koja će proizvođačima omogućiti bolje uvjete poslovanja. Nastavlja se i gradnja Drvno-tehnološkog centra koji će biti opremljen vrhunskom opremom za potrebe drvnog sektora (3D dizajn, oprema za pripremu, obradu i testiranje kvalitete drva, itd.)

U Vukovarsko-srijemskoj županiji poljoprivreda je jedan od četiri strateška sektora pa je veliki potencijal i značaj prepoznat u projektu Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi.