Uz visoko pokroviteljstvo predsjednice RH mr.sc. Kolinde Grabar-Kitarović i župana Bože Galića te u organizaciji Europskoga doma Vukovar, Zaklade Friedrich Ebert iz Zagreba i Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija, u vukovarskom hotelu „Lav“ održan je znanstveni osvrt na mirnu reintegraciju Hrvatskoga podunavlja.

Sudionike je pozdravila predsjednica Grabar-Kitarović rekavši kako će Vukovar još dugo biti opterećen bolnim sjećanjima ljudi koji su preživjeli apokaliptično razaranje grada, ubojstva, mučenja, silovanja, progone i odvođenja u koncentracijske logore pa je stoga proces pomirenja složen i osjetljiv. Navela je kako je nužno pronaći nove putove i modele suživota u hrvatskom Podunavlju i drugim krajevima u kojima se osjećaju posljedice rata

“Netaktično inzistiranje na provedbi nekih zakonskih odredbi izdvojenih iz političkoga konteksta Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina dodatno je otežalo taj proces. Tzv. suživot ljudi često je samo eufemizam za izolaciju i samogetoizaciju pa je potrebno raditi na zajedničkom životu što ne znači nijekanje i poništenje razlika. Zato posebno želim potaknuti mlade jer oni mogu više od bilo koga učiniti korake na izgradnji zajedništva”, rekla je Predsjednica RH.

Okupljenima se obratio i župan Božo Galić kao i direktor zaklade Max Braundle, predstavnica hrvatske Vlade u doba mirne reintegracije Vesna Šakre Ožbolt, član tadašnjega odbora Milorad Pupovac, njemački veleposlanik Thomas E. Schultze i predsjednica Europskoga doma Vukovar Lana Mayer.

Uvodna su predavanja održali Viktor KoskaVišeslav Raos i Dražen Živić, a govorio je i nekadašnji pomoćnik ministra unutarnjih poslova koji je radio na mirnoj reintegraciji Joško Morić.

Gotovo su se svi sudionici složili da je reintegracija donijela mir, vratila prognanike, zadržala ranije stanovnike, ali da nije završena i još ima posla na razvijanju suživota, traganju za nestalima i kažnjavanju ratnih zločinaca.

Proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja je započeo na današnji dan 1996. godine a okončan je dvije godine kasnije – 15. siječnja 1998.godine, kada je Hrvatsko podunavlje vraćeno u ustavno-pravni okvir Republike Hrvatske.