Veličina teksta:
Izbornik
heeader image heeader image

Međunarodni dan vlažnih i močvarnih staništa

  • 02. veljače 2021.
  • Priroda i zaštita okoliša
fullscreen Međunarodni dan vlažnih i močvarnih staništa Međunarodni dan vlažnih i močvarnih staništa
Međunarodni dan vlažnih i močvarnih staništa
www.ramsar.org

Svake godine, 2. veljače obilježavamo Međunarodni dan vlažnih i močvarnih staništa (World Wetlands Day) kako bismo podigli globalnu svijest o velikoj važnosti tih staništa za opstanak ljudi i  Zemlje. Ove godine na Međunarodni dan vlažnih i močvarnih staništa slavimo i 50. obljetnicu Ramsarske konvencije. Ramsarska konvencija, konvencija je o vlažnim područjima, osnovana 2. veljače 1971. godine, kada su u iranskom gradu Ramsaru predstavnici 18 zemalja prihvatili tekst dogovora o zaštiti i očuvanju vlažnih područja. Cilj konvencije je očuvanje upravo tih područja na Zemlji, koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta, što je u konačnici važno za čovjeka koji u određenoj mjeri ovisi o njima. Konvencija danas broji 168 zemalja članica, a Hrvatska je na  popisu od 1991. Godine. Hrvatska je na popis konvencije uvrstila 5 vlažnih područja od međunarodne važnosti, a to su Park prirode „Lonjsko polje“, Park prirode „Kopački rit“, Park prirode „Vransko jezero“, Delta rijeke Neretve te ribnjaci „Crna Mlaka“.
Tema svjetskog dana vlažnih i močvarnih staništa za ovu godinu je „vlažna staništa i voda“ odnosno, „wetlands and water“ kao neodvojivi pojmovi. Voda i močvarna staništa povezani su u neraskidivom suživotu koji je od vitalnog značaja za život, našu dobrobit i zdravlje, ali i za cijeli planet. Cilj je naglasiti važnost i doprinos vlažnih područja količini slatkovodne vode na Zemlji koje ima svega 2,5%.
Močvare predstavljaju kolijevke biološke raznolikosti, pružajući vodu i omogućavajući primarnu proizvodnju te su staništa velikom broju vrsta ptica, sisavaca, gmazova, vodozemaca, riba i beskralježnjaka. Glavni razlozi propadanja močvarnih staništa su svakako prekomjerno iskorištavanja tih područja, izgradnja kanalizacija, urbanizacija i razvoj obale, onečišćenje, intenzivan razvoj poljoprivredne infrastrukture, isušivanje područja i mnoge druge ljudske djelatnosti, kao i klimatske promjene. Takvo narušavanje staništa utječe na sva živa bića koja u njemu obitavaju. U našoj Vukovarsko-srijemskoj županiji imamo vrijedan primjer močvarnog područja Tompojevački ritovi. Protežu se u dužini od 48 km u području općine Tompojevci. Ukupna površina im je 684 ha.  Ritovi se protežu kroz Berak (199 ha), Čakovce (122 ha), Grabovo (179 ha), Mikluševce (96 ha) i Tompojevce (88 ha). Nekada su ritovi bili prepuni vode, no danas je ostalo malo vodenih površina jer se zadnjih desetljeća voda iz ritova isušivala, u svrhu dobivanja obradivih poljoprivrednih površina. Time se smanjio i broj vrsta čiji su domovi bili ritovi. Zajednički nam je cilj vratiti biljni i životinjski svijet u ritove. Ono što mi možemo učiti je da podignemo svijest ljudi i cijele lokalne zajednice. Edukacijom u osnovnim i srednjim školama razvijamo i potičemo prirodoznanstveno razmišljanje učenika.  Zajedničkim snagama krenimo obnavljati močvare. Regulirajmo potrošnju vode te prestanimo zagađivati izvore i vlažna područja. Pametno ulažimo u močvarna staništa za dobrobit svih nas.  

  

1. KADA , GDJE ZAŠTO JE NASTALA RAMSARSKA KONVENCIJA?

- Jubilarna godina, 2021. predstavlja pedesetu godišnjicu proglašenja RAMSARSKE KONVENCIJE. Konvencija je proglašena u Iranskom gradu RAMSARU, 02.VELJAČE 1971. godine.  

- MOTO ili GESLO za 2021. godinu je: „INSEPARABLE WATER = NEODVOJIVA VODA“, kojim se naglašava značenje vode kao „neodvojive tvari“, prvenstveno od žive materije (u tijelu odraslih osoba  nalazi  se preko 60% vode , kod beba je postotak i preko 80%), osim toga voda je neophodna za većinu životnih funkcija u tijelima živih bića 

- Ramsarska Konvencija  je međunarodni ugovor koji osigurava okvir za očuvanje i mudro upravljanje vlažnim područjima (wetlands) i njihovim resursima

2. KADA JE USVOJENA (POTPISANA) RAMSARSKA KONVENCIJA U HRVATSKOJ? KOJA PODRUČJA U RH SU RAMSARSKA PODRUČJA?

Republika Hrvatska je potpisnik i punopravni član Ramsarske konvencije od 8.10.1991. godine,

a) Dolina rijeke Neretve,

b) Lonjsko polje

c) Kopački rit

d) Crna mlaka                                                                                       

e) Vransko jezero    

3. KOJA STANIŠTA (područja )SE ODREĐUJU KAO RAMSARSKA? – močvare, bare, rijeke, jezera, pojilišta, navodnjavano zemljište, slatine , šljunčane jame , kanali, mangrove šume, koraljni grebeni, ribnjaci, uzgajališta rakova, te vodene mase dublje od 6 metara za vrijeme oseke koje leže unutar močvarnih staništa.

4. KOJI SU ZAKLJUČCI RAMSARSKE KOMISIJE?

a)    Poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom

b)    Poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti močvara

c)    Načiniti popis ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog područja,

d)    Popis ramsarkih područja treba služiti promidžbi

e)    S vremenom proširiti popis močvarnih područja i njihovu zaštitu

5. KOJI JE UTJECAJ RAMSARSKIH PODRUČJA NA BIOLOŠKU RAZNOLIKOST?

a) Močvarna staništa su NAJUGROŽENIJA zbog činjenice da je voda medij kroz koju se lako prenose štetne tvari, zbog toga je ugrožena i pripadajuća  BIOLOŠKA RAZNOLIKOST ( beskralježnjaci i kralježnjaci iz svih razreda  kao što su  ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci)

6. VLAŽNA PODRUČJA U BROJKAMA

Ispis

Priloženi dokumenti

 
Vrh