Izbornik
heeader image

U Vinkovcima obilježena 209.obljetnica rođenja bana Šokčevića

  • 06. ožujka 2020.
  • Ostalo
fullscreen U Vinkovcima obilježena 209.obljetnica rođenja bana Šokčevića  (1).jpg
U Vinkovcima obilježena 209.obljetnica rođenja bana Šokčevića (1).jpg
fullscreen U Vinkovcima obilježena 209.obljetnica rođenja bana Šokčevića  (2).jpg
U Vinkovcima obilježena 209.obljetnica rođenja bana Šokčevića (2).jpg
fullscreen U Vinkovcima obilježena 209.obljetnica rođenja bana Šokčevića  (3).jpg
U Vinkovcima obilježena 209.obljetnica rođenja bana Šokčevića (3).jpg
fullscreen U Vinkovcima obilježena 209.obljetnica rođenja bana Šokčevića  (4).jpg
U Vinkovcima obilježena 209.obljetnica rođenja bana Šokčevića (4).jpg

U organizaciji Povijesnog i športskog društva "Hrvatski sokol" Vinkovci, a u povodu 209. obljetnice rođenja bana Josipa Šokčevića, kod banove spomen-ploče na kapeli sv. Marije Magdalene na vinkovačkom Gradskom groblju položebi su vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na hrvatskoga bana.

Vijence su položila izaslanstva  Vukovarsko-srijemske županije, grada Vinkovaca vinkovačkog Povijesnog i športskog društva „Hrvatski sokol“ te Udruge "Vinkovački šokački rodovi".

U ime župana Bože Galića vijenac je položio savjetnik župana Krešimir Markić.

Tom prigodom istaknut je na Šokčevićev doprinos razvoju Slavonije, dok je predsjednik Hrvatskog sokola mr.sc. Zlatko Virc poručio kako je ban Šokčević jedan od trojice najvećih hrvatskih banova 19. stoljeća. Josip Šokčević rođen je 7. ožujka 1811. u Vinkovcima gdje je pohađao četiri razreda osnovne škole i prvi razred Gimnazije, primljen je na Vojnu akademiju u Bečkom Novom Mestu koju završava 1830. godine nakon čega, kao sposoban časnik, brzo napreduje u vojnoj službi. Zbog bolesti bana Josipa Jelačića, Šokčević je postavljen za Jelačićeva zamjenika 1958. godine, na prijedlog biskupa Josipa Juraja Strossmayera, a imenovan je banom 1860. godine i tu je dužnost obavljao do 1867. godine kada je na vlastiti zahtjev smijenjen i godinu potom umirovljen. Za njegova banovanja hrvatski jezik uveden je u službenu uporabu (1861.), pomogao je osnivanje Ratarsko-šumarske škole u Križevcima i održavanje Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe, iza koje je nastavljena tradicija održavanja zagrebačkih velesajmova. U vrijeme Šokčevićeva obnašanja banske dužnosti donesena je odluka o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, donesen je Kazališni zakon, osnovan sudski Stol sedmorice, a donijeti su i prijedlozi za osnivanje Sveučilišta kao i osnivanje Medicinskog fakulteta. Unaprijedio je organizaciju riječne plovidbe, podržavao je industrijalizaciju, uzgoj svile te osnivanje banaka. Na njegov poticaj istočni dio Srijema vraćen je u Srijemsku županiju.

Ispis
Vrh